Napadi na tankere i blokada Hormuza: Rat u Zaljevu potresa svjetsku ekonomiju

Prema prvim procjenama, tanker za sirovu naftu pod zastavom Bahama bio je meta iranskog daljinski upravljanog plovila napunjenog eksplozivom dok je bio usidren u blizini iračke luke Khor al-Zubair. Drugi tanker, koji je bio na sidrištu kod obale Kuvajta, počeo je primati vodu i izlijevati naftu nakon snažne eksplozije na lijevoj strani broda.

Od početka sukoba između SAD-a, Izraela i Irana u subotu napadnuto je ukupno devet brodova. Iran je jutros pokrenuo novi talas raketnih napada na Izrael, dok su dronovi poslani i prema Azerbejdžanu, pri čemu su povrijeđene četiri osobe.

Eskalacija dolazi nakon što je u Washingtonu blokiran pokušaj da se zaustave američki napadi na Iran, dok se u Teheranu pojavljuju novi politički signali da vlast ne namjerava popustiti pod pritiskom, uključujući i nagađanja da bi sin ubijenog vrhovnog vođe mogao preuzeti vodeću ulogu.

Stotine brodova zaglavljeno u Zaljevu

Oko 200 brodova - uključujući tankere za naftu i ukapljeni prirodni plin (LNG), ali i teretne brodove - ostalo je usidreno u otvorenim vodama uz obale velikih proizvođača nafte u Zaljevu, prema procjenama Reutersa zasnovanim na podacima platforme MarineTraffic.

Još stotine brodova nalazi se izvan Hormuškog moreuza i ne može doći do luka. Taj pomorski prolaz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih energetskih arterija jer kroz njega prolazi oko petine globalne trgovine naftom i LNG-om.

Američki predsjednik Donald Trump ponudio je pratnju američke mornarice za tankere, kao i osiguranje za brodove, kako bi se obnovio pomorski saobraćaj i spriječio dalji rast cijena energije. Londonsko osiguravajuće tržište Lloyd’s saopćilo je da razgovara s američkom vladom o mogućim rješenjima.

Problemi u proizvodnji nafte

Energetske kompanije već osjećaju posljedice sukoba. Britanski BP evakuirao je strane radnike iz iračkog naftnog polja Rumaila nakon što su dvije neidentificirane bespilotne letjelice sletjele unutar kompleksa.

Irak je u međuvremenu smanjio proizvodnju nafte za gotovo 1,5 miliona barela dnevno jer je ostao bez skladišnih kapaciteta i nije mogao ukrcavati naftu na tankere, rekli su zvaničnici za Reuters.

Jedna rafinerija u Kuvajtu potpuno je zaustavila rad, dok je druga smanjila kapacitete prerade. I rafinerija u Bahreinu također je smanjila proizvodnju.

Cijene energije ponovo rastu

Cijene nafte nastavile su rasti danas i porasle su za oko dva posto. Od početka rata u subotu skočile su za oko 15 posto, nakon što su američko-izraelski napadi na Iran poremetili energetske tokove na Bliskom istoku.

Referentna evropska cijena gasa također je porasla za oko dva posto, a od početka sedmice skočila je za približno 50 posto.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bi Rusija mogla odmah obustaviti isporuke gasa Evropi, u trenutku kada rast cijena energije dodatno povećava pritisak na globalna tržišta.

Katar, koji osigurava oko 20 posto svjetske ponude LNG-a, ranije ove sedmice zaustavio je proizvodnju plina zbog sukoba. Analitičari navode da drugi veliki proizvođači poput SAD-a i Australije imaju vrlo ograničene kapacitete da nadoknade taj gubitak.

Zbog toga je Evropskoj uniji postalo znatno teže i skuplje da u narednim mjesecima dopuni skladišta gasa. EU i dalje uvozi dio gasa iz Rusije, iako planira potpuno prekinuti isporuke putem gasovoda do kraja 2027. godine, kao i zabraniti nove kratkoročne LNG ugovore od aprila 2026.

Poremećaji u snabdijevanju dodatno su pogodili azijska tržišta. Kina je, prema navodima izvora upoznatih sa situacijom, zatražila od rafinerija da ne potpisuju nove ugovore o izvozu goriva te da pokušaju otkazati već dogovorene isporuke.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad